U deset dana na prazan odjel za oboljele od COVID-19 u SKB-u Mostar primljeno je 30 pacijenata. Broj zaraženih rapidno raste. Javnost ne reagira. Ravnatelj SKB-a Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić kaže kako je jedino rješenje primjena restriktivnijih mjera.
Večernji list: Doktore, čini se kako uzaludno, kao u vjetar, liječnici ponavljaju brojeve novozaraženih koronavirusom...
- Ne razumiju ni liječnici. Znate li da mi nemamo 50 posto cijepljenih ljudi u bolnici?!
Večernji list: Smije li se to javno reći?
- Zašto ne smije?!
Večernji list: Što je problem s njima?
- Bilo bi kontraproduktivno da to ne kažem. A što je problem s njima i ostalima? Neka kampanja koja se širi kao virus da cijepljenje nije dobro. Puno više slušaju nadristručnjake nego one koji to realno i racionalno objašnjavaju. Ja nisam infektolog, ali slušam riječi stručnjaka. Sve zemlje koje su uspjele cijepiti većinu pučanstva žive razmjerno normalno.
Večernji list: Kako objasniti da ljudi više vjeruju Facebooku i vračevima nego struci, a među takvima su čak i oni koji su liječnici s najmanje 30 godina obrazovanja?
- Prije sam se čudio Srbima koji su imali tu tradiciju vjerovati babi Vangi i sličnima, ali sam shvatio da su Hrvati isti.
Večernji list: Je li onda rješenje uvesti obvezu cijepljenja?
- Kada je riječ o cijepljenju, ne bih se libio bilo koje mjere koja bi dala rezultat u interesu svih građana. A to, po mom mišljenju, znači obvezno cijepljenje. To se može urediti i onako kao što to na Zapadu rade, da ne možete ući u većinu institucija i objekata ako niste cijepljeni. Nama je u zadnjem valu u bolnici umrlo gotovo 400 ljudi koji su imali koronu. Možda bi ih među njima umrlo 100 jer su bili stari i bolesni, ali ostali su mogli ostati živi. I bolestan čovjek ima pravo živjeti.
Večernji list: Zašto država ne čini gotovo ništa da se uredi pitanje ovoga odgovora na pandemiju?
- Mi Hrvati na ovim prostorima uvijek smo se borili protiv države, odnosno režima. Međutim, država je važna i tek sada, kada ne funkcionira, vidimo zašto je to tako. Dakle, svima je jasno da ova država ne funkcionira. Mi smo s cijepljenjem kasnili nekoliko mjeseci, gdje smo izgubili dragocjeno vrijeme i onu euforiju koju smo imali vezano uz cijepljenje. Krizni stožeri ne postoje, osim onih ministarstava zdravstva. A oni ne mogu kreirati brojne druge mjere. Nema kriznoga stožera na razini federalne Vlade, ne znam postoji li na razini države. Ali, ako i postoji, ne znam ni jednoga člana.
Večernji list: Nepovjerenje postoji prema određenim cjepivima, ponajprije AstraZeneci, kojom ste se i vi cijepili na samome početku. Kako to tumačite?
- Ovdje razgovaram s ozbiljnim infektolozima koji su od početka epidemije bili angažirani i oni kažu kako je AstraZeneca najbolje cjepivo. Primio sam obje doze i dosta ljudi u bolnici isto je to učinilo. Nitko od nas nije imao problema. Jedino visoku temperaturu. Na početku je to cjepivo bilo puno jeftinije od drugih i očito je kako je riječ o borbi farmaceutskih lobija.
Večernji list: Može li novi val ugroziti rad cijele bolnice?
- Četvrti val definitivno je počeo. Kojom će se dinamikom razvijati, to je nepoznanica. Treći val bio je stravičan i nadam se kako se nikada neće ponoviti. Mi smo ga ipak izdržali. Svoj dio posla ćemo raditi i nećemo stati koliko god to bilo teško. Ali, definitivno se ljudi moraju cijepiti. Meni je najveći problem ta neodgovornost prema drugima. U mojoj kući svi su imali koronu. Žena, djeca i njihove supruge. Dakle, korona je tu. Ne znam postoji li itko tko nema nekoga bliskoga tko je umro. Kada imate 20 godina i dođete kući, među vašim roditeljima, bakama, djedovima sigurno ima starijih od 60, 70 godina. Ako njih pogodi korona, imaju mnogo manje izgleda za preživjeti. No, ljudi o tome, izgleda, ne razmišljaju. Uz to, ova epidemija traje dulje, a cijelo vrijeme postoji odbojnost prema toj bolesti. Zato što im je sve to dosadilo, ljudi čine sve suprotno od onoga što bi trebali i tako samo zabijaju autogolove.
Večernji list: Prijeti li novi lockdown?
- Nažalost, da. Svima je jasno da je četvrti val nemoguće izbjeći. Imamo situaciju u Hrvatskoj koja je zbog turizma svjesno otvorila granice i uspjet će financijski preživjeti. Kod nas, s druge strane, nema toliko turista, ali je dolazio veliki broj ljudi. Imali smo skupove od desetke tisuća ljudi. Svadbeni saloni rade punom parom, klimatizacijski sustavi rade. Koliko su stvari ozbiljne, pokazuje podatak da prošlog tjedna nismo imali ni jednog pacijenta na COVID odjelu, a sada ih imamo više od 30. Idući tjedan očekujemo između 70 i 80. Daj Bože da se varam.
Večernji list: Kada će završiti ova epidemija?
- Kada budemo imali kolektivni imunitet, a prije toga nam je potrebna kolektivna svijest. Naši infektolozi ne očekuju da bi stanje moglo biti lošije od onoga u trećem valu jer se ipak 20 posto pučanstva cijepilo, 20 posto je preboljelo COVID-19. Sada smo na 40 posto onih za koje možemo reći da su zaštićeni.
Večernji list: Oni neće završiti na respiratoru?!
- Da. To je ključno. Procijepljena osoba, čak i da dobije koronu, a to je moguće, rijetko kada završi s fatalnim ishodom.
Večernji list: Jedna “lakša” tema. Zašto je zapeo Zakon o konsolidaciji zdravstvenih ustanova?
- Zapelo je na više mjesta. Siguran sam, da nisam ja pokrenuo tu inicijativu, davno bi bila završena.
Večernji list: Ali problem nije u vama?!
- Ova država, nažalost, funkcionira na “ne daj njemu”. Zakon o konsolidaciji zdravstvenih ustanova, što je javno objavio ministar Mandić, ne odnosi se samo na mostarsku bolnicu nego i na sve bolnice u Federaciji BiH. Iznosi oko 350 milijuna maraka. Možete misliti kako bi se onda rasteretio zdravstveni sustav. Taj zakon prošao je federalnu Vladu prije više od godinu dana, da bi se prije mjesec dana našao pred Domom naroda. Tada je stigla ceduljica od nekoga tko ima dovoljno moći i sve je stalo. Predsjedatelj Tomislav Martinović nije dopustio da se taj zakon skine i još uvijek je ta sjednica prekinuta. U takvoj konstelaciji odnosa, to je nemoguće donijeti.
Večernji list: Zar je moguće da se trguje zdravljem, bolnicama...?!
- Trguje se, nažalost, svime. Da je taj prijedlog stigao iz Zenice, Tuzle ili pak Sarajeva, davno bi prošao. No, stigao je iz Mostara i to, očito, nekome smeta. Naš je dug nastao kao rezultat neuređenosti zdravstvenog sustava. Svake godine ne naplatimo 15 milijuna maraka pruženih usluga. I takvo je stanje 20 godina. Sve bolnice imaju sličnu krvnu sliku, osim sarajevske. Želim, međutim, reći kako smo prvi put prošle godine iz proračuna FBiH dobili 10 milijuna maraka, a ove godine 18 milijuna maraka. Također, od Hrvatske posljednjih godina imamo “poklon-bon” od 10 milijuna maraka. Uz njih, drže nas dobavljači. Umjesto da oni žive od nas, mi preživljavamo zahvaljujući tome što im ne plaćamo robu.
Večernji list: Kada će biti izgrađena dječja bolnica?
- Bolnica se, srećom, ne financira iz ove države (smijeh), pa onda sve ide. Kredit je realiziran, građevinari korektno rade svoj posao. Plan je da građevinski radovi budu gotovi do travnja ili svibnja iduće godine. Mi ćemo se useliti na novu Pedijatriju početkom jeseni iduće godine. Sadašnja bolnica u kojoj se liječe djeca apsolutno je neprihvatljiva.
Večernji list: Suočavate li se s odlaskom liječnika i medicinskih djelatnika?
- Događaju se, ali ni blizu onim ritmom koji smo imali prije izvjesnog vremena. Već dugo nismo imali slučaj da je doktor otišao iz bolnice. Nažalost, ima ljudi koji, kada diplomiraju, odmah odlaze. To je šteta, a rekao bih i grijeh. Pojedinačno sve te ljude razumijem. Svake godine iz Visoke zdravstvene škole dobivamo 60 inženjera radiologije ili ljudi s diplomom fizijatrije, a možemo ih zaposliti troje, četvero. Onda ti ljudi nemaju izbora. Loše je kada idu najbolji, tu mislim i na sestre koje su prošle intenzivnu.
Večernji list: Kako funkcionira odnos s RH, ponajprije pomoć ljudima iz pograničnih područja?
- Apsolutno. I takve se stvari događaju prilično često. Uz pomoć od deset milijuna, mi imamo na raspolaganju 15 milijuna kuna za liječenje ljudi u Hrvatskoj. Ova bolnica ima otvorena vrata u svim ustanovama u Hrvatskoj. No, tamo je napravljen sustav gdje se sve plaća po jedinici usluge. Kod nas su još uvijek cijene iz 1998. Kada bismo i po tim cijenama sve naplatili, imali bismo dovoljno novca za normalno funkcioniranje i servisiranje svih obveza.
